Slinavka i šap, koja je vrlo zarazna i opasna za životinje, i dalje se širi. Nakon prvih slučajeva u Mađarskoj početkom marta nedavno je došlo do pojave u Slovačkoj, blizu granice s Austrijom. Pogođena je farma s više od 3000 životinja, prenosi N1 info.
Kako se bolest ne bi proširila na Austriju, u saradnji MUP-a i Ministarstva zdravstva pripremaju nove mjere. Sljedeći korak biće zatvaranje graničnih prelaza između Austrije i Slovačke te Mađarske.
“Svugdje gdje kontrole nijesu moguće”, potvrdio je za Heute kabinet državne sekretarke Ulrike Konigsberger Ludvig.
To prije svega pogađa manje granične prelaze, prenosi Heute. Trenutno nema dokaza o unošenju u Austriju. Mjere su namijenjene zaštiti domaćih farmi i životinja.
“Dovoljna je samo nekolicina virusnih čestica za zarazu, a vjetar ih može prenijeti i do 40 kilometara”, upozorava virolog.
Pojava virusa u Austriji rezultirala bi nužnim usmrćivanjem zaraženih stada i ugrozila status zemlje slobodne od slinavke i šapa, što bi ozbiljno narušilo izvoz.
Austrija je preventivno zabranila uvoz životinja i proizvoda iz Slovačke i Mađarske, a trenutno nema potvrđenih slučajeva na svom teritoriju. Bolest pogađa sve papkare, uključujući domaće i divlje vrste, s inkubacijom od dva do 14 dana.
Posljednja epidemija slinavke i šapa – skraćeno FMD – dogodila se u Austriji prije više od 40 godina, 1981. Od početka godine slučajevi se stalno pojavljuju širom Europe. Njemačka je prvi put izvijestila o izbijanju zaraze kod bivola 10. januara 2025. Mađarska i Slovačka pogođene su od 7. marta.
“Suočeni smo s najopasnijim poznatim životinjskim virusom zbog njegove neizbježne zaraznosti”, kazao je virolog Norbert Novotni s bečkog Veterinarskog fakulteta.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvata goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
Slinavka i šap kategorisana je u bolesti kategorije A čije suzbijanje zahtijeva stroge i sveobuhvatne mjere kontrole prema evropskim propisima. Mjere kontrole uključuju usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih životinja na zaraženom objektu, uspostavljanje zone zaštite (najmanje tri kilometra) i zone nadziranja (najmanje 10 kilometara), zabranu premještanja živih prijemljivih životinja i proizvoda životinjskog porijekla te druge preventivne i biosigurnosne mjere.
Slinavka i šap na području Hrvatske posljednji je put potvrđena 1978. Bolest je kontinuirano prisutna na afričkom kontinentu te u Aziji gdje je, u Turskoj 2024. i 2025. godini bolest prijavljena na 149 objekta.
U januaru ove godine slinavka i šap nakon više od 50 godina potvrđena je na jednom objektu s vodenim bivolima u Njemačkoj, u saveznoj državi Brandenburg, u opštini Hopegarten.
