Zaštitnik ljudskih prava i sloboda preporučio je Višoj stručnoj školi Policijska akademija Danilovgrad da izmijeni Pravilnik o regrutaciji i selekciji kandidata za više stručno obrazovanje, sa kriterijumima za ocjenjivanje testova, kako bi se jasno definisalo na osnovu kojih mjerila se utvrđuje dostojnost za obavljanje policijskih poslova.
Takvo mišljenje ombudsmana uslijedilo je nakon pritužbe Pljevljaka koji je prošao sve testove za upis na Policijsku akademiju u školskoj 2024/2025, ali na kraju nije primljen jer navodno nije ispunio test dostojnosti.
Podnosilac pritužbe je obaviješten usmeno da nije prošao bezbjednosnu procjenu, zbog čega je zamjenica zaštitnika Tatjana Radović Todorović preporučila Policijskoj akademiji da u formi upravnog akta obavijesti kandidata o razlozima zbog kojih nije upisan, uključujući i sve rezultate testiranja, sa jasnim i dovoljnim razlozima, kao i sa poukom o pravnom lijeku, kako bi mu se omogućilo da shvati suštinske razloge zbog kojih nije upisan i da djelotvorno ostvari pravo na ulaganje pravnog sredstva.
Zbog kakvih navodnih bezbjednosnih smetnji mladić nije primljen u tu školu, ostalo je nepoznato, a zaštitnik smatra da je Policijska akademija bila dužna da iznese razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje.
– Bez jasno utvrđenih kriterijuma i dalje će postojati rizik od mogućeg arbitrarnog ili nejednakog postupanja prema kandidatima u postupku regrutacije i selekcije kandidata za više stručno obrazovanje – upozorila je Radović Todorović.
Policijska akademija je u svom izjašnjenju ombudsmanu navela da je podnosilac pritužbe uspješno okončao sva testiranja, ali da se nije našao na listi kandidata koji ispunjavaju uslov dostojnosti za obavljanje poslova u policiji, što je dalje značilo, kako se navodi, da ne ispunjava uslov za upis.
– Zaštitnik je ocijenio da je Policijska akademija bez donošenja odgovarajućeg pravnog akta i njegovog adekvatnog obrazloženja podnosiocu pritužbe onemogućila pristup sudu. Vladavina prava u građanskim stvarima teško se može zamisliti bez postojanja mogućnosti pristupa sudu. Stoga je ocjena Zaštitnika da je način na koji je Policijska akademija u konkretnom predmetu postupala rezultirao ograničenjem same suštine prava podnosioca na pristup sudu, zajemčenog odredbom člana 32 Ustava Crne Gore i, analogno tome, člana 6, stav 1 Evropske konvencije – navodi se u mišljenju Radović Todorović.
Kako je ukazala, i onda kada je nacionalna bezbjednost u pitanju kao legitiman cilj zadiranja u osnovna ljudska prava i slobode, koncepti zakonitosti i vladavine prava u demokratskom društvu zahtijevaju da mjere koje utiču na osnovna ljudska prava budu predmet nekog oblika kontradiktornog postupka pred nezavisnim tijelom nadležnim da preispita razloge za odluku i relevantne dokaze, uz odgovarajuća proceduralna ograničenja u pogledu upotrebe povjerljivih podataka.
– U kontekstu takvog postupka, odnosno lice mora biti u mogućnosti da ospori tvrdnju izvršne vlasti da je, npr., nacionalna bezbjednost ugrožena, zbog čega nezavisno tijelo mora biti u stanju da djeluje u slučajevima kada procjena nema razumnu činjeničnu osnovu ili otkriva da je tumačenje “nacionalne bezbjednosti” nezakonito ili protivno zdravom razumu i proizvoljno – precizirano je u mišljenju.
