U Mariboru studira oko 50 crnogorskih studenata, a 2016. osnovano je i Crnogorsko kulturno društvo “Komovi”, koje realizuje različite projekte, s ciljem povezivanja matice i dijaspore.
U postupku je aplikacija kod slovenačkog Ministarstva kulture kako bi “Komovi” dobili status društva od javnog značaja.
Đe si, zemljače, pozdrav je kojem se crnogorski studenti u Mariboru, u Sloveniji, obraduju, zbog kojeg se spontano međusobno povežu, pa i ne čudi da su upravo “đe si, zemljače” izabrali za naziv podkasta, kroz koji pričaju svoje priče o Crnoj Gori i novom životu i izazovima.
“U drugoj epizodi dotakli smo se i kulturoloških razlika, recimo, kako Slovenci ‘ne znaju da ćejfe kafu’ onako kako mi to radimo, polako i s merakom”, navodi Vildan Ramusović, predsjednik Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” iz Maribora, čija je podkast jedna od aktivnosti koje realizuju.
Društvo je osnovano 2016. godine, prema riječima Ramusovića, okuplja više od 50 aktivnih članova. Na čelu društva on je od marta prošle godine, dok su u Upravnom odboru još Nora Pavićević, Senad Durović i Adam Zverotić.
“Sa dolaskom novog rukovodstva napravili smo značajan korak naprijed, prvi put smo učestvovali na konkursu i uspjeli da obezbijedimo finansijska sredstva za naše aktivnosti. Ova podrška nam omogućava da realizujemo raznovrsnije projekte i dodatno obogatimo našu kulturnu ponudu”, kazao je Ramusović.
Tako su na konkursu tadašnje Uprave za dijasporu (sada Ministarstvo dijaspore Crne Gore) dobili sredstva za podkast, sproveli i projekat “Mostovi znanja”, koji povezuje studente sa iseljenicima uopšte.
U postupku je i aplikacija za status društva od javnog značaja kod slovenačkog Ministarstva kulture.
Ramusović kaže da crnogorska zajednica u Sloveniji, a posebno ona okupljena oko Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” u Mariboru, s velikim interesovanjem i podrškom prihvata njihove inicijative, pa i podkast “Đe si, zemljače!?” i projekat “Mostovi znanja”.
“Posebno nas raduje što se i mlađe generacije sve više interesuju za ovakve projekte, jer to govori o zdravim temeljima za budućnost naše zajednice u Sloveniji”, dodaje.
Priče o snalažljivosti, ponosu, ali i snazi zajednice
Podkast “Đe si, zemljače!” dostupan je na YouTube kanalu društva (https://www.youtube.com/@CkdKomoviMaribor), do sada je emitovano šest epizoda, u kojima su gosti Nora Pavićević, Željka Potpara, Tarik Durović, Irina Damjanović, Vanesa Ramusović i Elvis Šahmanović.
“Već samo ime podkasta nosi toplinu našeg svakodnevnog jezika, to je zapravo upitna rečenica koju svi mi spontano izgovorimo kad na ulici čujemo nekog da priča našim jezikom. ‘Đe si, zemljače?’ nije samo pozdrav, već i most koji odmah povezuje i prepoznaje bliskost”, kaže Vildan.
Kad govori o sadržaju epizoda, ističe onu u kojoj je gostovala Irina, kada je govorila o prvom susretu sa srnama u Gornjoj Radgoni.
“One su joj postale redovne gošće dok pije jutarnju kafu. Taj mir i blizina prirode bio je za nju nešto potpuno novo i dirljivo. U drugoj epizodi dotakli smo se i kulturoloških razlika, recimo, kako Slovenci ‘ne znaju da ćejfe kafu’ onako kako mi to radimo, polako i s merakom. Vanesa nas je nasmijala izjavom da je njeno rodno selo ‘ljepše od Pariza’, i to je upravo duh podkasta: povezivanje emocija, sjećanja i humora sa svakodnevicom naših ljudi u Sloveniji”.
Te priče nisu samo zabavne, one su i svjedočanstvo o snalažljivosti, ponosu, nostalgiji, ali i o snazi zajednice koja zna da čuva svoje korijene i dijeli ih s drugima.
Plan da podkast bude globalan
Iako tek na početku, već razmišljaju i o tome kako da podkast bude unaprijeđen.
“Planiramo ozbiljno unaprijediti podkast i u tehničkom i u sadržajnom smislu. Upravo pripremamo novu prijavu na Javni konkurs Ministarstva za dijasporu Crne Gore, kako bismo obezbijedili dodatnu opremu, ali i uredili scenografiju studija na način koji će omogućiti profesionalniji i kvalitetniji ambijent za snimanja. Jedan od ključnih ciljeva jeste da proširimo mrežu gostiju i uključimo što više pripadnika crnogorske zajednice iz svih djelova Slovenije, iz Ljubljane, Celja, Kopra, Jesenica, Nove Gorice i drugih mjesta. Vjerujemo da svako nosi priču vrijednu dijeljenja, bez obzira da li se bavi naukom, sportom, kulturom, biznisom ili je jednostavno osoba s toplim pogledom na život i korijene”, kazao je on.
Na duže staze planiraju da podkast postane regionalni, pa i globalni projekat, koji okuplja cijelu crnogorsku dijasporu širom svijeta:
“Da kroz to stvaramo mozaik identiteta, iskustava i inspirativnih priča koje nas sve povezuju. Upravo krećemo i u potragu za medijskim i generalnim sponzorima koji bi pomogli da obezbijedimo sredstva za pokrivanje troškova prostora, logistike i dolaska gostiju. Naš rad, međutim, ostaje i dalje u potpunosti volonterski, radimo ga iz ljubavi prema domovini i želje da ostavimo trag u zajednici”.
Vildan dodaje da se posebno raduju ideji da jednog dana ugoste i Slovence koji su, recimo, svoj život nastavili u Podgorici.
“Jer i to je dio dvosmjernog mosta koji želimo graditi: ne samo da mi, dijaspora, govorimo o Crnoj Gori, već i da oni koji su birali Crnu Goru kao svoj dom podijele svoja iskustva sa nama”.
Prva adresa za novajlije, stalna podrška za stare
Iz Društva “Komovi” kažu da su crnogorski studenti u Sloveniji veoma povezani međusobno.
“Često se druže, podržavaju i stvaraju osjećaj zajedništva koji je posebno važan kada si daleko od kuće, a ipak dovoljno blizu svog naroda. Kao društvo aktivno radimo na tome da uključimo nove studente po dolasku u Sloveniju, naročito brucoše, pri čemu organizujemo susrete i druženja kroz koja ih upoznajemo sa starijim kolegama kako bismo im olakšali početak i prilagođavanje na novu sredinu, studije i život u inostranstvu”, kaže Vildan.
Za studentsku grupu, dodaje on, zadužena je Nora Pavićević, članica Upravnog odbora Društva “Komovi”
“Posebno ističemo naš projekat ‘Mostovi znanja’, koji smo realizovali s ciljem da prikažemo iskustva crnogorskih studenata u Sloveniji. U okviru tog projekta napravili smo seriju intervjua sa deset studenata iz različitih gradova Crne Gore i različitih studijskih programa u Mariboru, gdje su podijelili svoja lična iskustva, izazove i savjete, sve sa željom da budu od pomoći budućim generacijama studenata”, kaže Ramusović.
Projekat je, dodaje on, zaokružen predstavljanjem jedne posebne priče, djevojke crnogorskog porijekla, koja je rođena i odrasla u Sloveniji, koja živi i studira u Mariboru.
“Kroz njenu perspektivu prikazali smo kako izgleda studirati u Sloveniji iz pozicije nekoga ko pripada i crnogorskoj i slovenačkoj zajednici, čime smo dodatno obogatili sadržaj samog projekta”.
U Mariboru, prema riječima Ramusovića, prema podacima iz januara, studira oko 50 crnogorskih studenata. Najzastupljeniji su na Fakultetu za elektrotehniko, računalništvo i informatiko (FERI), Ekonomsko-poslovnom (EPF), Pravnom fakultetu, kao i na građevini i mašinstvu.
Kad govori o vrsti podrške koju najčešće traže, to su administrativne procedure, nostrifikacija diploma, pronalaženje studentskog smještaja, ali se Društvu “Komovi” obraćaju i prilikom snalaženja u studijskim programima ili traženja studentskog posla.
“Uz to, planiramo novo veliko okupljanje studenata čim počnu ljepši dani, kako bismo se ponovo povezali, razmijenili iskustva i zajedno proveli kvalitetno vrijeme u neformalnom okruženju”, kaže Ramusović.
Sa institucijama korektno
Saradnju sa institucijama u Sloveniji i Crnoj Gori ocjenjuju kao “korektnu i ohrabrujuću”.
“Slovenija je bila prijatelj Crnoj Gori još na putu ka sticanju nezavisnosti, a ta podrška se nastavila i danas, naročito kada je riječ o evropskoj integraciji. Ponosni smo što pojedini članovi naše zajednice, aktivni unutar slovenačke dijaspore, snažno podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i pomažu na sve moguće načine, kroz institucionalne veze, lične kontakte i promociju naše kulture. Kada je riječ o saradnji sa slovenačkim institucijama, možemo reći da sve funkcioniše korektno, ono što nas sljeduje, to i dobijemo”, kazao je on.
Sa crnogorskom ambasadom u Sloveniji, dodaje Ramusović, imaju “stabilan i korektan odnos”, a posebno ih je obradovalo osnivanje Ministarstva dijaspore Crne Gore.
“Sa njima smo od početka ostvarili otvorenu i sadržajnu komunikaciju, i već prepoznajemo konkretnu podršku i razumijevanje za naše projekte i ideje. U narednom periodu planiramo dodatno uključivanje raznih crnogorskih opština u projekte koje realizujemo u Sloveniji, sa željom da uspostavimo još jače veze sa domovinom. Vjerujemo da ćemo i u tim naporima naići na otvorenost i saradnju, kao i do sada”, ističe on.
