Lider njemačkih konzervativaca Fridrih Merc izabran je za kancelara, u drugom krugu glasanja u Bundestagu, nakon što je njegov novi savez sa socijaldemokratama iznenađujuće poražen u prvom pokušaju.
Mercu je na tajnom glasanju bilo potrebno 316 glasova od ukupno 630 poslanika, a u prvom glasanju je dobio 310.nenađujuće poražen u prvom pokušaju.
Drugo današnje, popodnevno glasanje je priređeno tek poslije konsultacija stranaka zastupljenih u Bundestagu. Na tom glasanju je izabran sa 325 glasova, prenosi Beta.
Njegovim izborom u drugom krugu izbjegnuta je ustavna kriza.
Mercov neuspjeh da odmah dobije podršku parlamenta predstavlja presedan u poslijeratnoj Njemačkoj i neugodno je iskustvo za političara koji je obećao da će oživjeti ekonomski rast u vremenu globalnih previranja, piše Rojters.
Njegov savez CDU/CSU pobijedio je na saveznim izborima u februaru i postigao koalicioni dogovor sa socijaldemokratama.
Njihov sporazum predviđa planove za oživljavanje rasta, uključujući smanjenje poreza na preduzeća i niže cijene energije. Takođe obećava snažnu podršku Ukrajini i povećanje vojne potrošnje.
Merc, koji ima 69 godina, političku karijeru započeo je kao poslanik u Evropskom parlamentu 1989. godine, a imenovanjem na ovu funkciju prvi put ulazi u izvršnu vlast i tek treba da pokaže svoje liderske sposobnosti, dodaje Rojters.
Samo jedan ministar iz prethodne vlade zadržaće svoju funkciju – ministar odbrane Boris Pistorijus. Ostatak kabineta čine nova imena, uglavnom sa iskustvom iz privatnog sektora.
Merc je ranije danas, u prvom krugu glasanja, dobio samo 310 glasova na tajnom glasanju u donjem domu Bundestaga, šest manje od apsolutne većine.
To znači da ga najmanje 18 poslanika koalicije nije podržalo, navodi Rojters.
Planirano je da Merc, kao novi kancelar, otpuzuje u Francusku i Poljsku u srijedu.
Devet poslanika je u prvom krugu glasanja bilo uzdržano, dok je 307 glasalo protiv Merca, rekla je predsjednica Bundestaga Julija Klokner.
Rojters je prenio da je Merc, vidno šokiran, ustao da se posavjetuje sa kolegama.
Insajderi iz stranke su u ponedjeljak izrazili uvjerenje da će on obezbijediti većinu.
Klokner je ranije danas prekinula sjednicu parlamenta kako bi se omogućio strankama da odluče kako dalje.
“Ovo je značajno negativno. On (Merc) će vjerovatno biti izabran, ali to pokazuje da koalicija nije jedinstvena, što bi moglo da oslabi njegovu sposobnost da vodi politiku”, rekao je ranije danas Holger Šmiding, glavni ekonomista banke Berenberg u Londonu.
Poslije izbora u februaru, Merc je obezbijedio okvirni zakon za veliki program zaduživanja fokusiran na odbranu i infrastrukturu. Međutim, neki od njegovih pristalica bili su nezadovoljni popuštanjem ograničenja zaduživanja.
“Činjenica da Merc nije uspio u prvom krugu glasanja šalje poražavajući signal društvu i ekonomiji: redovi nisu ujedinjeni”, rekao je Jens Suedekum sa Dizeldorfskog instituta za ekonomiju konkurencije (DICE).
Mercovi konzervativci pobijedili su na februarskim izborima sa 28,5 odsto glasova, zbog čega im je potreban bar jedan partner za formiranje većinske vlade.
U ponedjeljak su potpisali koalicioni sporazum sa SPD-om, koji je osvojio samo 16,4 odsto, obećavajući da će reformisati Njemačku.
Ali obje stranke su izgubile podršku od svojih nastupa u februaru, a krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja je zauzela drugo mjesto, prednjačila je u nekim nedavnim istraživanjima.
“Neuspjeh Merca da bude izabran u prvom krugu baca tamnu sjenku na budućnost koalicije. Iako očekujem da će on biti izabran u drugom krugu, odnos između stranaka će zbog toga biti ozbiljno narušen i (to će) pogoršati sukobe koji već bujaju ispod površine”, rekao je Filip Koker, politikolog sa Univerziteta u Hanoveru.
Njemačka nije imala većinsku vladu od raspada tročlane koalicije kancelara Olafa Šolca, koju predvodi SPD prošlog novembra, i već se suočava sa nizom prepreka.
Globalni trgovinski rat koji je izazvao sveobuhvatne uvozne carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa prijeti da izazove treću godinu recesije u privredi koja mora da ponovo razmisli o svom poslovnom modelu, navodi Rojters.
U međuvremenu, Tramp je oslabio posvećenost SAD odbrambenom savezu NATO-a, što je navelo Evropu da požuri da poveća troškove za odbranu kako bi mogla da preuzme veći teret.
