Poslanici vlasti usvojili su juče u Skupštini Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine. Prijedlog Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, prije toga je razmatran pred skupštinskim Odborom za turizam, prostorno planiranje, ekologiju i poljoprivredu, a predlagači Plana obećali su da će on trasirati ekonomski razvoj zemlje u narednih 15 godina.
Međutim, iza brojnih ambicioznih projekcija krije se niz neodgovorenih pitanja – od realnosti predviđenih investicija do pravne validnosti samog dokumenta.
Plan predviđa ubrzani rast BDP-a, dvostruko povećanje plata i kupovne moći, izgradnju devet aerodroma, više od 600 kilometara auto-puteva, kao i brze željezničke pruge. Istovremeno, sadrži niz ekološki i pravno spornih stavki koje izazivaju zabrinutost dijela stručne i nevladine zajednice.
Prema projekcijama u dokumentu, Crna Gora bi do 2040. trebalo da udvostruči BDP po glavi stanovnika i dostigne prosjek Evropske unije. Prosječna zarada bi, navodno, porasla sa sadašnjih oko 1.000 eura na 2.500 eura, a kupovna moć stanovništva bi se izjednačila s evropskom.
Za to vrijeme, ekonomski rast bi, prema planu, trebao ostati stabilan između 3 i 5 odsto godišnje. Ipak, plan ne nudi jasne instrumente za postizanje ovih ciljeva – izostaju konkretni investicioni planovi, izvori finansiranja i vremenski okviri za ključne projekte.
Iako turizam važi za ključnu privrednu granu, planom se predviđa relativno skroman rast: broj turista bi do 2040. trebalo da poraste sa 2,6 na tri miliona, a broj noćenja sa 15 na 20 miliona.
Poljoprivreda, kao sektor sa značajnim potencijalom za održivi razvoj, planira se kroz povećanje obradivih površina za 35 odsto i rast proizvodnje od 40 odsto. Međutim, kao ključna mjera navodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od prenamjene – uz brojne izuzetke koji tu namjeru unaprijed obesmišljavaju.
Plan oživljava i višedecenijske energetske projekte. Predviđa se gradnja hidroelektrana na Morači, Komarnici i Ćehotini, uz razvoj gasnih elektrana u Baru, Pljevljima i Podgorici. Iako se u dokumentu ističe da se valorizacija mora vršiti „bez narušavanja ekosistema“, ranije procjene uticaja ovih projekata bile su negativne.
INFRASTRUKTURA: VELIKI SNOVI, MALI DETALJI
Dokument najavljuje sveobuhvatan infrastrukturni bum – uključujući devet aerodroma (dva međunarodna, jedan u Beranama i šest sportskih), modernizaciju željeznica za brzine do 160 km/h i gradnju stotina kilometara puteva. Planom se predviđa gradnja desetospratnica na Velikoj plaži, koja se istovremeno označava kao prostor za razvoj „niskouticajnog turizma“ i kao kandidat za Emerald zaštićeno područje. Priobalni pojas do 1.000 m predviđa se za luksuzne hotele (bez stanogradnje), dok se na Durmitoru, uprkos UNESCO zaštiti, planira razvoj vjetroelektrana.
No, plan ne sadrži fiskalne procjene, ni dinamiku realizacije, što dovodi u pitanje njegovu izvodljivost. Usvajanje Prostornog plana dolazi u trenutku kada Crna Gora nastoji ispuniti uslove iz Reformske agende EU, čije ispunjenje otključava sredstva iz Plana rasta. Dokument kasni više od pet godina, a sada se – prema ocjeni opozicije i dijela civilnog sektora – usvaja ubrzano, bez detaljne zakonodavne i stručne analize.
Uz ove zakonske sumnje javile su se i ekološke opomene.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica upozorio je da plan nije usklađen sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, jer nije pribavljena saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Ukazuju i na činjenicu da su nakon javne rasprave u dokument unesene značajne izmjene – poput urbanizacije Buljarice i projekta Velje brdo – bez novih konsultacija s javnošću.
Nakon što je Skupština usvojila ovaj dokument, Crna Gora je formalno ispunila još jednu tačku na evropskom putu. No, stvarna vrijednost Prostornog plana biće poznata tek u praksi – kroz budžetske odluke, lokalne planove i konkretne investicije. Za sada, dokument više odražava ambicije i želje, nego održivu razvojnu strategiju.
