Nakon gotovo 21 mjeseca krvavog rata, sve više izgleda da je pitanje vremena kada će novo primirje barem privremeno zaustaviti sukobe koji su razorili Gazu, uzdrmali cijelu regiju i šokirali svijet.
Juče je predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio da očekuje kako će Hamas pristati na dogovor unutar 24 sata, a i izvori bliski Hamasu potvrdili su te namjere. Izrael je već prihvatio prijedlog. Analitičari predviđaju da bi formalna objava mogla uslijediti nakon što izraelski premijer Benjamin Netanjahu u ponedjeljak stigne u Vašington – po treći put otkako je Tramp ponovno preuzeo dužnost predsjednika.
Ako dođe do sporazuma, ovo bi bilo treće primirje od početka rata, u kojem je dosad poginulo oko 57.000 Palestinaca, većinom civila.
Prvo primirje trajalo je samo deset dana u novembru 2023. Drugo je Amerika nametnula nerado Netanjahuu početkom ove godine, a prekinuto je u martu, kad je Izrael prekršio dogovor i odustao od prelaska u drugu fazu koja je mogla značiti kraj neprijateljstava.
Što podrazumijeva novi dogovor?
Prema uslovima novog sporazuma, predviđeno je postupno oslobađanje talaca koje drži Hamas, puštanje stotina Palestinaca iz izraelskih zatvora, hitna humanitarna pomoć za Gazu i povlačenje izraelskih snaga u fazama iz pojedinih djelova Pojasa Gaze koje su zauzeli proteklih mjeseci.
Primirje bi trajalo 60 dana, tokom koeg bi se vodili pregovori o daljjim koracima. Tramp i ključne sile u regiji nude jemstva Hamasu da Izrael neće jednostavno nastaviti s ofanzivom i da će doći do ozbiljnih razgovora o trajnom kraju rata.
Jedan od razloga zašto je novo primirje sada realnije jeste kratki rat između Izraela i Irana prošlog mjeseca, koji je završen posredovanjem SAD-a. Taj sukob je oslabio Teheran i militantne grupe koje podržava širom regije, uključujući Hamas, analizira Gardijan.
Netanjahuu odgovara trenutak
Još važniji je politički zamah koji je to donio Netanjahuu. Iako ankete pokazuju samo blagi rast podrške njegovoj stranci Likud i njegovoj ličnoj popularnosti, mnogi Izraelci proslavili su ono što doživljavaju kao uvjerljivu pobjedu nad dugo smatranim neprijateljem, makar se čini da Iran nije toliko oslabljen kao što se smatralo, čemu svjedoče i velike štete koje su iranski napadi nanijeli Izraelu.
Ako Netanjahu uspije završiti rat u Gazi na način koji izraelski birači doživljavaju kao prihvatljiv ili uspješan, na izborima – koji se vjerovatno održavaju sljedeće godine – moći će se predstaviti kao čovjek koji je Izrael učinio sigurnijim. Iako se i dalje pamti bezbjednosni slom iz oktobra 2023., kada je Hamas napao Izrael, ubio 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteo 251 osobu.
Do kraja jula izraelski parlament ide na tromjesečnu pauzu, a ni sudovi neće zasijedati, što Netanjahuu donosi predah – kako od prijetnji izglasavanja nepovjerenja i raspuštanja vlade, tako i od nastavka suđenja za korupciju. Time slabe i ucjene koje dolaze od njegovih krajnje desnih koalicionih partnera, koji se žestoko protive bilo kakvom dogovoru s Hamasom.
Spašavanje talaca je popularan potez
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi sporazum koji bi vratio taoce bio vrlo popularan među Izraelcima, što bi takođe pomoglo Netanjahuu na izborima. Istovremeno, sve veći broj izraelskih žrtava u Gazi – u junu je poginulo 20 vojnika – povećava pritisak.
Prema anketi objavljenoj u petak u izraelskom listu Mariv, nada u primirje donijela je dodatni rast podrške premijeru.
S druge strane, Hamas je podijeljen, teško oslabljen izraelskim napadima i svjestan da nema puno saveznika spremnih na konkretnu pomoć. Analitičari i izvori bliski vođstvu Hamasa navode da im je primarni cilj sada zadržati makar i minimalnu prisutnost u Gazi – što bi u njihovim očima predstavljalo neku vrstu pobjede. Zbog toga su odlučni u namjeri da postignu trajni prekid sukoba.
Opcija novih napada
No, ostaje neizvjesno hoće li to uspjeti. Izraelski mediji prenose izvore bliske Netanjahuu koji tvrde da će Izrael, ako Hamas ne pristane na razoružanje i egzil svojih čelnika kroz pregovore, nastaviti s vojnim operacijama.
Dodaju i da bi Vašington podržao takvu odluku. Ti isti izvori i dalje zagovaraju masovne “dobrovoljne” migracije palestinskih stanovnika iz Gaze ili njihovo premještanje na krajnji jug pojasa, što oštro osuđuje međunarodna zajednica.
Posljednjih dana iz cijelog svijeta dolaze izjave američkih, izraelskih, saudijskih, katarskih i drugih zvaničnika. Gotovo se uopšte ne čuje glas 2,3 miliona Palestinaca koji i dalje trpe izraelsku ofanzivu. Od početka izraelske ofanzive na Gazu u oktobru 2023. ubijeno je više od 57 hiljada ljudi.
