Prvi razgovori na visokom nivou između Rusije i Ukrajine od prvih mjeseci invazije Moskve 2022. godine pokazali su da su dvije strane daleko od dogovora o koracima potrebnim za prekid vatre, iako su obećali veliku razmjenu ratnih zarobljenika.
Međutim, prozor za više diplomatije ostaje otvoren, nakon što su se zakleti neprijatelji u principu složili da održe dalje razgovore, rekao je ministar spoljnih poslova zemlje domaćina Turske, što je ključna tačka za američkog predsjednika Donalda Trampa, koji želi brz mir, navodi Rojters u tekstu “Analiza – Mirovni pregovori u Istanbulu ogolili su ponor između Ukrajine i Rusije”.
Obećanja pregovarača da će osloboditi hiljadu ratnih zarobljenika, da će se ponovo sastati radi razgovora i predstaviti svoju viziju za prekid vatre bila su “značajni koraci”, rekao je Peter Slezkine, viši saradnik i direktor programa za Rusiju u Stimson centru (tink tenk organizacija koja analizira pitanja vezana za globalni mir).
“Mislim da su znak koji daje veliku nadu, jer je direktan kontakt dvije strane važan događaj”, rekao je on.
Ukrajina, Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge zapadne zemlje pozvale su na 30-dnevni prekid vatre bez preduslova kako bi se omogućili mirovni pregovori.
Rusija, koja kontroliše skoro petinu Ukrajine, pokazala je malo volje za ustupcima, ponavljajući maksimalističke zahtjeve poput povlačenja Ukrajine i priznavanja ruske kontrole nad četiri ukrajinska regiona za koje Kremlj sada jednostrano tvrdi da su njegova, ali ne kontroliše ih u potpunosti.
Odmjereni tonovi izjava obje strane koji su pratili razgovore nisu učinili ništa da se sakrije ponor između njih, navodi Rojters.
Ukrajinski diplomatski izvor rekao je Rojtersu da je Rusija na razgovorima postavila zahtjeve koji su “odmaknuti od realnosti i prevazilaze sve ono o čemu se ranije razgovaralo”.
Izvor, koji je odbio da bude imenovan zbog osjetljivosti razgovora, rekao je da su oni uključivali ultimatume ukrajinskim snagama da se povuku sa neke svoje teritorije i “druge nepočetne i nekonstruktivne uslove”.
Glavni pregovarač Kremlja Vladimir Medinski je nakon pregovora sugerisao da bi Rusija mogla da se bori onoliko dugo koliko joj je potrebno da postigne svoje ciljeve.
Pozivajući se na vojne pobjede cara u 21-godišnjem ratu protiv Švedske u 18. vijeku, on je rekao da Kijev samo produbljuje sopstvenu propast odupirući se zahtjevima Rusije za mir.
“Početak putvanja”
Najbliži nacrtu mirovnog sporazuma koji tek treba da se pojavi su predlozi koje su objavile SAD i kontrapredlozi koje su predložile Evropa i Ukrajina na razgovorima prošlog mjeseca, a koje je Rojters dobio.
U subotu je visoki ukrajinski vladin izvor rekao da najnoviji zahtjevi Rusije u Istanbulu uključuju da Kijev odustane od želje za reparacijama, međunarodno priznanje pet djelova Ukrajine kao ruskih i da Ukrajina postane neutralna država.
Zahtjevi su otišli dalje od predloga SAD ili Ukrajine i Evrope.
Jedan od visokih ukrajinskih zvaničnika koji je učestvovao u neuspješnoj seriji pregovora sa Rusijom 2022. godine koji nisu uspjeli da zaustave sveopšti rat, rekao je za Rojters da je ishod obnovljenog angažmana u Istanbulu prošao u potpunosti kako se očekivalo.
“Svako putovanje počinje jednim korakom. Ovo je početak puta. Zahtjevi su uvijek preuveličani na početku bilo kakvih pregovora. To je klasično”, rekao je izvor.
Krhki ishod pregovora ponovo stavlja loptu na Trampov teren.
On je naglo promijenio smjer u četvrtak, dan prije pregovora, rekavši da je potrebno da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi došlo do pomaka.
Njegova primjedba se isplatila – za sada – Evropa se nada da će podstaći Vašington da uvede novu eksploziju sankcija Rusiji, navodi Rojters.
Ako bi se to dogodilo, to bi bila prekretnica u Trampovom predsjedničkom mandatu, tokom kojeg je on do sada pokazivao simpatije prema Rusiji i kidao proukrajinsku politiku svog prethodnika Džozefa Bajdena.
Prošlog vikenda, lideri četiri velike evropske sile otputovali su u Kijev, prijeteći Rusiji dodatnim sankcijama ako ne pristane na 30-dnevni prekid vatre od 12. maja, stav za koji su rekli da ga podržavaju SAD.
Kada je Putin tada predložio razgovore umesto prekida vatre, Tramp je poručio Zelenskom u objavi na društvenim mrežama da se odmah složi i nije pominjao prijeteće sankcije Rusiji.
Zelenski, ne želeći da se otuđi od Trampa, predložio je direktne razgovore sa Putinom.
Lider Kremlja nije odgovorio sve do momenta kada je imenovao delegaciju u kojoj nije bilo njega, ka ni bilo ko od njegovih ministara.
“Ne šaljete pogrebnike na vjenčanje”, rekao je Vladimir Pastuhov, ruski politički analitičar, o nominaciji Medinskog za šefa delegacije, aludirajući na njegovu ulogu u ruskoj delegaciji u neuspjelim pregovorima 2022.
Nakon obnovljenih pregovora u Istanbulu, lideri četiri evropske sile plus Zelenski ponovo su razgovarali sa Trampom kako bi razgovarali o tome kako su protekli mirovni pregovori.
I javno je ukrajinski tim ponovo pozvao na direktne razgovore između Zelenskog i Putina, tvrdeći da samo ruski lider ima mandat da donosi odluke o mnogim stvarima koje su u pitanju.
Govoreći za Foks njuz, Tramp je rekao da misli da bi mogao da napravi “dogovor” sa Putinom, ali da će uvesti sankcije Rusiji ako “nećemo da napravimo dogovor”.
