U Memorijalnom centru Potočari klanjana je dženaza, a potom je sahranjeno još sedam žrtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u premještenim masovnim grobnicama.
Prethodno su mnogobrojne delegacije položile cvijeće na spomen-obeležje za više od osam hiljada srebreničkih žrtava.
Molitveni govor održao je poglavar Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein Kavazović, koji je rekao je da “živimo u vremenu narastanja zla i negiranja genocida”, ističući da “bijeli nišani (nadgrobni spomenici) u Srebrenici svjedoče i opominju o bešćutnosti svijeta”.
“Bol i tuga koju svaki Bošnjak i musliman nosi u sebi ne može nikada zaboraviti i zauvjek će ostati prisutna u nama kao dio naše istorije. Naučili smo kako da nosimo teret boli koja nam je zločinom okačena, i mi i naši najmiliji. Danas taj teret pritišće i njih, one u čije ime je zločin počinjen, a mi ćemo strpljivo čuvati sjećanje na njega”, naglasio je Kavazović.
Održana i komemoracija
U Memorijalnom centru Srebrenica održana je i komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, na kojoj su se lično ili putem poruka obratili mnogi domaći i inostrani zvaničnici.
Posljednji je na komemoraciji govorio bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je rekao da će, dokle god bude postojala ljudska civilizacija, 11. jul biti Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici.
U pročitanoj poruci predsjednika Italije Serđa Matarele navedeno je da “tužna lekcija” iz Srebrenice podstiče zajedničku dužnost sprečavanja i borbe protiv takvih zločina i odlučne osude svakog oblika revizionizma.
“Bilo bi pogrešno pripisivati teret sramote cijelim narodima. Ono što je potrebno jeste insistirati na rigoroznoj pravdi, čime će se postaviti temelji za pomirenje”, naglasio je Matarela.
Dodao je da je, upravo u tom duhu, Generalna skupština UN-a u maju prošle godine proglasila 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici da bi “sačuvala sjećanje na tragične događaje”.
Italijanski predsjednik je istakao da će BiH uvijek imati podršku njegove zemlje.
Video-porukom se obratio i predsjednik Turske Redžep Taijip Erdogan, navodeći da će “ostati zapamćeno kao sramota” to što međunarodna zajednica nije zaustavila genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Naveo je da je suština poziva Turske na reformu Ujedinjenih nacija (UN) “u borbi protiv svijesti oličene u izreci: ‘Neka živi hiljadu godina zmija koja me ne ujeda’ “.
“U toj borbi nam put i dalje osvjetljavaju reči pokojnog (bošnjačkog vođe) Alije Izetbegovića: ‘Šta god činili, ne zaboravite genocid, jer će se genocid koji se zaboravi ponoviti’ “, naveo je Erdogan.
Dodao je da donošenje Rezolucije o Srebrenici u UN-u predstavlja snažan odraz volje u borbi protiv genocida.
“Ono što se dešava u Gazi je dokaz da međunarodna zajednica nije izvukla potrebne poruke iz Srebrenice”, ocenio je Erdogan, dodavši da će vlast Izarela prije ili kasnije odgovarati pred zakonom i istorijom.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je u govoru rekao da je Srebrenica “više od stradanja” i “simbol opomene”.
Rekao je da su BiH i Hrvatska “bile žrtve agresije Miloševićevog režima” – nekadašnjeg predsjednika Srbije.
“Kao i vi u Srebrenici, i mi još uvijek tražimo svoje nestale… U Srebrenici je zlo dostiglo svoju krajnju, genocidnu formu. Ovde je zakazala i međunarodna zajednica”, naglasio je Plenković.
U govorima na komemoraciji mnogi zvaničnici su ukazali na odgovornost Evrope i svijeta što nisu spriječili genocid u Srebrenici.
Za zločine počinjene u julu 1995. godine do sada su osuđene 54 osobe, koje su dobile ukupnu kaznu od 781 godinu zatvora, uključujući i pet doživotnih zatvorskih kazni.
Među osuđenima su najviše ratne političke i vojne vođe Republike Srpske, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
U Federaciji BiH je danas Dan žalosti.
